Historija Rotary Club Sarajevo

1930. Osnivanje RC Sarajevo

Slučajno pronađena fotografija iz 1930. godine u Sarajevu potvrdila je da su aktivnosti osnivanja kluba počele znatno prije nego što je upućen zahtjev za priznanje kluba. Rotary klub Sarajevo je osnovan 1930. godine a "chartering" ceremonija je upriličena 20. marta 1931. godine.

Na historijskoj fotografiji se nalaze portreti svih članova kluba koji predstavljaju sami vrh kulturne, znanstvene i poslovne elite ne samo Sarajeva već i Bosne i Hercegovine.

Prvi predsjednik kluba je bio dr. Velimir Popović, za sekretara je izabran dr. Dušan Jeftanović, ugledni privrednik i pripadnik porodice koja je izgradila i vodila hotel Evropa. Izvršni sekretari kluba u tom periodu su članovi uprave grada Kosta Mandić i Uroš Dučić, brat poznatog pjesnika Jovana Dučića, kasnije direktor Američko-srpske banke. Iz istog kulturnog kruga dolaze i aktivni su u klubu i Atanasije Šola, političar i istoričar, Vasilj Grđić, urednik glasnika "Prosvjeta", Radmilo Grđić, urednik političkog lista "Jugoslovenska pošta", poznat još po raspravi "Razgovori u Bosni", koju je 1959. godine objavio u "Glasniku kanadskih Srba". Članovi kluba su arheolog Vladislav Skarić, direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu, dr. Vojislav Besarović, član i kasnije direktor Privredne komore, Asim-beg Mutevelić, gradonačelnik Sarajeva, bankari Nikola Berković, dr. Susan Davidović i Vaso Ristić, kao i privrednici ing. Jovo Papović, Stevo Prnjantović, Vlado Đurić, dr. Ivan Pairčić, dr Aes Babić, Stevo Brakus, Veselin Sekulović, dr. medicine Milan Jojkić.

O kvalitetu rada u klubovima je svjedočio i tadašnji direktor Rotary Internationala T. C. Thomsen, koji se 1931. nalazio u posjeti klubovima u Jugoslaviji, Rumunjskoj i Mađarskoj a prema izvještaju koje je uputio sekretaru RI-a Chesu Perryju i uredu u Zürichu. T. C. Thomsen je posjetio klubove u Zagrebu, Beogradu i Novom Sadu, bio je u Mariboru i u Ljubljani (14. marta), potom na charteru RC Sušak (18. marta).

Rotarijanci su predstavljali elitni skup najistaknutijih ličnosti privrede, znanosti, kulture i javnog života uopće. Iz svake značajne profesije jednog grada regrutovan je po jedan član. U tom pogledu ni klub u Sarajevu nije bio izuzetak. Članovi kluba su bili najistaknutiji članovi društva različitih etničkih i kulturnih odrednica. Najveći broj onih koji su bili članovi od početka ostao je aktivan u klubu sve do njegovog gašenja pred II svjetski rat. U međuvremenu klubu su na osnovu poziva pristupili još mnogi ugledni građani.

Vodeći se principima rotarijanstva, članovi RC Sarajevo su aktivno učestvovali u najznačajnijim segmentima života grada ali i tadašnje kraljevine. Članovi kluba iz Sarajeva su zauzimali značajna mjesta i u ministarstvima. Najmanje dva člana kluba su bili u ministri ili senatori u vladi kraljevine (Atanasije Šola, predsjednik Prve narodne vlade za BiH i kasniji ministar, te Velimir Popović, ministar unutrašnjih poslova od 1934. do 1935.), ban Drinske Banovine Dušan Davidović je bio član RC Sarajevo. Aktivni članovi kluba su bili i Asim-Beg Mutevelić, gradonačelnik Sarajeva od 1929. do 1935. i Muhamed Zlatar, gradonačelnik od 1939. do 1941.

1940. Gašenje i prekid aktivnosti RC Sarajevo

Kako se približavao II svjetski rat rotarijanci su djelovali u sve nepovoljnijim, a ponekad i teškim okolnostima. U godinama neposredno pred rat, sa prodorom fašizma u nekim dijelovima Evrope, posebno u Njemačkoj, Austriji i Italiji, osjeća se odbojnost prema ovom pokretu.

U ovakvim uslovima Rotari klubovi u Jugoslaviji dočekali su 1939. godinu i početak svjetskog sukoba. Osjećaj nemoći da se bilo šta promijeni i da se zaustavi rat koji se neumitno širio, učinili su da Rotary klubovi počnu da stagniraju i da se polako gase.

Početkom marta 1941. Godine, pred sam početak Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, sve zvanične aktivnosti Rotary klubova potpuno su zamrle. Poslije Drugog svjetskog rata u zemljama realnog socijalizma i u Jugoslaviji rad Rotary klubova nije bio obnovljen. Tek šest decenija kasnije, krajem devedesetih godina, započinju aktivnosti na obnavljanju Rotary pokreta u novonastalim zemljama bivše Jugoslavije.

1999. Obnova RC Sarajevo nakon šest decenija

Krajem devedesetih godina pokrenuta je aktivnost za ponovno pokretanje Rotary klubova u Bosni i Hercegovini. I ovaj put su ugledni građani Sarajeva bili pioniri u pokretanju rotarijanskih aktivnosti. 1999. godine Rotarijanski točak se ponovo zavrtio u Sarajevu.

Rotary klub Sarajevo ostvaruje aktivnosti u rotarijanskih pet avenija služenja, koje su kako filozofski, tako i praktični okvir za rad. Prije svega, to su služenje klubu kako bi on uspješno funkcionirao i služenje u profesiji, rukovodeći se principima Rotarija. Zatim služenje zajednici radi unapređenja kvaliteta života građana, međunarodno služenje kroz aktivnosti unapređenja međunarodnog razumijevanja, posebice u projektima koji se poduzimaju radi pomoći ljudima u drugim zemljama. I na koncu, služenje mladim generacijama kroz podržavanje projekata članova Rotaracta i Interacta, a radi razvijanja njihovih liderskih i humanističkih sposobnosti. Tridesetak članova Rotary Sarajevo je dio velike internacionalne porodice od preko milion članova, sastaju se u hotelu Bosnia svakog utorka. Sastanci su obavezni jednom sedmično.

U proteklih petnaest godina RC Sarajevo je zajedno sa svojim prijateljima i u suradnji sa klubovima iz čitavog svijeta realizirao rekordan broj projekata, od kojih se izdvajaju projekati pomoći osobama sa posebnim potrebama u Goraždu, podjela invalidskih kolica, pomoć u medicinskoj opremi županijskoj bolnici "dr. Fra Mihovil Sučić", Livno i Općoj Bolnici Konjic, Obuka odraslih nezaposlenih osoba za tržište rada, Koncert Interkulturalnog zbor mladih iz Visokog i Koblenca u saradnji sa Franjevačkom gimnazijom u Visokom, te projekati deminiranja područja u regiji Goržda, čišćenje korita rijeke Miljacke koji je uključio i mlade Rotarijance i mnogi drugi.

Poslijeratni predsjednici Rotary Cluba Sarajevo